Najčešća pitanja i savjeti

Najčešća pitanja

Koje lijekove mogu dobiti na recept?

Koje lijekove mogu dobiti na recept?

Svi lijekovi koji se nalaze na Pozitivnoj listi lijekova FZO RS mogu se dobiti na recept, pod uslovom da je lice koje ih podiže osiguranik FZO RS. Pozitivna lista lijekova je dostupna na stranici FZO RS.

Koja je razlika između A i B liste lijekova?

Na listama lijekova koji se izdaju na recept (A i B lista), nalazi se 290 generičkih lijekova, odnosno oko 1.500 komercijalnih naziva lijekova.
Razlika između A i B liste je u tome što je participacija za osiguranike koji nisu oslobođeni ove obaveze za lijekove na listi A – 10 odsto, dok za lijekove sa liste B svi osiguranici, bez izuzetka, plaćaju participaciju i to 50 odsto od cijene lijeka.

Koliko dugo vrijedi recept?

Recept bi trebalo da realizujete u roku od sedam dana od dana izdavanja recepta, dok recepti za antibiotike i lijekove koji sadrže opojnu drogu i psihotropnu supstancu vrijede tri dana.

Šta treba da znam o lijekovima koje koristim?

Lijek koji Vam je propisan je namijenjen samo Vama. Nemojte uzimati lijekove drugih osoba, čak i kada imate iste ili slične simptome. Umjesto toga, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom. Farmaceutska usluga u apoteci se ne naplaćuje, stoga je iskoristite.

Kako da uzimam određeni lijek?

Uvijek tražite da Vam se na razumljiv način usmeno i pismeno saopšti korištenje lijeka te da li da izbjegavate određenu hranu, lijekove ili aktivnost.

Savjeti:

Sačinite listu svih lijekova koje koristite (lijekove koje vam je propisao ljekar, koji se uzimaju bez recepta za liječenje blažih tegoba, biljne preparate, dodatke prehrani). Listu  nosite sa sobom i pokažite svakom ljekaru i farmaceutu. Veoma je važno da svi imaju uvid u Vašu kompletnu terapiju i odaberu najracionalnije dalje liječenje izbjegavajući dupliranje terapije ili interakciju lijekova.

Naučite nazive lijekova ili ponesite sa sobom isječke kutija lijekova koje koristite.

Zapišite sebi ili upamtite način doziranja, da li lijek uzimate prije ili poslije jela, ujutro ili naveče.

Sve nalaze uredno čuvajte kod kuće, napravite svoj lični zdravstveni karton.

*Srčane bolesti i grip

Naučne studije su pokazale da je smrtnost od gripa češća među bolesnicima koji boluju od kardiovaskularnih bolesti nego kod onih koji boluju od drugih hroničnih bolesti. Zato se srčanim bolesnicima preporučuje vakcinacija protiv gripa.

Većina lijekova koji se mogu nabaviti bez recepta u apotekama, a služe za olakšanje simptoma gripa i prehlade, sastoje se od više različitih lijekova. Jedan od sastojaka često je i lijek koji olakšava simptom začepljenog nosa, obično je to pseudoefedrin ili fenilefrin. Osobe koje boluju od povišenog krvnog pritiska ne bi smjele uzimati lijekove koji sadrže te substance, jer one povećavaju pritisak, a svakako bi trebalo prije uzimanja da se posavjetuju sa svojim ljekarom.

*Urinarna infekcija kod djece

Infekcije urinarnog trakta su česte u djetinjstvu. Mogu se javiti kod djece svih uzrasta i zahvatiti različite dijelove urinarnog sistema. Češće su kod djevojčica nego kod dječaka, a prema uzrasnoj grupi su najčešće kod djece do 5 godina života.

Klinička slika urinarne infekcije zavisi od uzrasta, pola, lokalizacije, prisustva anatomskih i funkcionalnih faktora rizika i prethodnih infekcija. Bebe i djeca do 3 godine mogu da ispoljavaju niz različitih simptoma. Na urinarnu infekciju u ovom uzrastu treba posumnjati kada dijete ima sljedeće simptome: povišena temperatura, plačljivost i razdražljivost (stiče se utisak kao da dijete nešto boli), loše opšte stanje, odbijanje obroka, pospanost, bezvoljnost, slabije napredovanje u tjelesnoj težini (novorođenče i odojče), povraćanje, proliv, promjena mirisa i boje urina, ojed u pelenskoj regiji koji se ponavlja i dugo traje.

*Šta treba da sadrži putna apoteka?

Putna apoteka mora sadržati lijekove za neželjene situacije i to:
1. Lijekove protiv mučnine u vožnji za osobe koje imaju takve probleme.
2. Lijekove protiv bolova i povišene temperature u obliku tableta ili šumećih tableta za odrasle ili u obliku sirupa i čepića za djecu.
3. Lijekove protiv proliva i stomačnih tegoba ili preparati za obnavljanje crijevne flore koje mogu koristiti i djeca i odrasli. Uz ove lijekove neophodno je koristiti i rastvor za nadoknadu tečnosti.
4. Lijekove protiv zatvora.
5. Tablete ili sprej za dezinfekciju usta i grla kao prva pomoć pri peckanju i bolu u grlu i kašlja.
6. Sredstvo za dezinfekciju površinskih rana: alkohol, povidon jod, sterilna gaza, zavoj, flaster, antibiotski prašak ili sprej.
7. Lijekovi protiv alergija uzimaju se po preporuci ljekara u odgovarajućoj dozi i na način kako je propisano.

Iako ova putna apoteka može da posluži i za ljetovanje na moru i za zimovanje na planini, postoje izvjesne razlike među njima. Prije svega, more i sunce zahtijevaju temeljniju zaštitu kože od spoljnih utucaja, pa se zato preporučuju kreme sa visokim zaštitnim faktorom i losioni i mlijeka za njegu kože poslije sunčanja. Zatim, sredstva za zaštitu od ujeda insekata, kao i sredstva nakon uboda insekata, obavezan su dio ljetne apoteke.
Što se tiče zimske putne apoteke, češća je upotreba lijekova za ublažavanje nazeba i prehlade, bilo u obliku kesica ili tableta, kao i obaveznih kapi za nos. Upotreba antibiotika nije preporučljiva bez prethodne konsultacije sa ljekarom.

Putna apoteka mogla bi da sadrži i toplomjer, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku i td.